38. SKUPŠINA DRUŠTVA KNJIŽNIČARA HRVATSKE održana je u Osijeku od 26. rujna do 29. rujna 2012. godine (Hotel Osijek). Organizatori: Hrvatsko knjižničarsko društvo uz suorganizatora Društva knjižničara Slavonije i Baranje. Tema stručnog dijela Skupštine bila je: Knjižnice – ukorak s promjenama, a podteme:
strategije razvoja knjižnica
e-knjige i e-usluge
opsežni projekti digitalizacije i otvoreni pristup
knjižnične usluge za djecu i mladež
knjižnične zbirke kao kulturno dobro
unapređenje suradnje između regionalnih knjižničarskih društava
ZAKLJUČAK SKUPŠTINE (u kratko):
“Digitalni sadržaji unijeli su nepovratne promjene u stvaranje, distribuciju i isporuku informacija, a u godinama koje dolaze njihova će količina kontinuirano rasti. Prodor elektroničke knjige redefinirao je općepriznate kategorije u procesu stvaranja i objavljivanja, a time i ulogu i djelovanje knjižnica, potaknuvši europsko knjižnično zakonodavstvo na traženje novih modela. Osuvremenjivanje usluga i omogućavanje pristupa tradicionalnim i digitalnim zbirkama korištenjem novih tehnologija potaknuli su hrvatske knjižnice na razvoj raznolikih knjižničnih e-usluga i proizvoda, od on-line kataloga, preko digitalnih zbirki za posebne namjene i potrebe, digitalnih repozitorija i korištenja društvenih mreža, do semantičkoga weba. Tradicionalne knjižnične usluge za djecu i mlade upotpunjene su inovacijama, e-uslugama, novim medijima i njihovim korištenjem u radu s djecom i mladima. Kako u opsežnim nacionalnim projektima digitalizacije, koji jamče pristup, prisutnost i trajno čuvanje sadržaja na hrvatskom jeziku, sadržaja hrvatske kulturne baštine i znanstvenih dostignuća u globalnom digitalnom okruženju, tako i u pitanjima otvorenog pristupa, koji se nameće kao realan i ostvariv oblik slobodne i otvorene znanstvene komunikacije, naglašena je liderska uloga knjižnica kao neprofitnih obrazovnih, kulturnih i znanstvenih institucija. Njihova informacijska, kulturna i obrazovna uloga zahtijeva artikuliranje novih strateških dokumenata, potrebnih za djelovanje i razvoj u promjeni okruženja, a baštinska uloga zahtijeva iskorak u rješavanju pitanja vezanih uz registraciju knjižne i knjižnične građe kao pokretnog kulturnog dobra. Knjižnicama je potrebna svaka moguća potpora, a osobito tehnološka, financijska i zakonodavna, kako bi potrebe demokratskog i civilnog društva, društva znanja i društva inovacija, kojima su knjižnice središnji servis i temeljni resurs, bile zadovoljene u skladu s jedinstvenom ulogom knjižnica u diseminaciji znanja u informacijskom društvu, putem inkluzivnosti i ravnopravnosti u pristupu digitalnim sadržajima i zajedničkom europskom informacijskom prostoru te putem investiranja u istraživanje i inovacije.”
U Našicama, 2. listopada 2012. g.
mr. sc. Blaža Pavlović-Radmanović,
ravnateljica Knjižnice
