Povijest
Prvi oblici narodnog knjižničarstva u Hrvatskoj vežu se uz osnivanje i rad narodnih čitaonica čiji je temeljni zadatak bio buđenje nacionalne svijesti i borba za hrvatski jezik. U sjevernoj Hrvatskoj i Slavoniji ta je pojava bila vezana uz Ilirski pokret. Te su čitaonice tijekom narednih desetljeća postale središta kulturnog života svojih sredina.
U okviru takvih društvenih prilika osnovana je i Gradska knjižnica Našice daleke 1837. pod nazivom Kasino jer je tada to bio uobičajen naziv za čitaonicu. Glavni osnivač bio je ljekarnik Karlo Krist, a veliku podršku kod osnivanja Kasina našička inteligencija je dobila od grofa Ferdinanda Pejačevića. Zahvaljujući uglednim, imućnim i obrazovanim građanima, posebice grofu Pejačeviću i Žigi Heimu, Čitaonica se prostorno proširivala i uređivala suvremenim namještajem.
Od nekadašnjeg Kasina do današnje Gradske knjižnice Našice nalazimo različita imena i okolnosti djelovanja ove javne ustanove. O djelatnosti našičke Čitaonice u vremenu od 1941. do 1945. znamo vrlo malo, samo po sjećanjima naših sugrađana. Rad Hrvatske čitaonice u to vrijeme bio je simboličan jer je gotovo sva imovina (knjige, namještaj…) stradala u Drugom svjetskom ratu. Godine 1946. Narodni odbor Našica obnovio je rad gradske knjižnice kao javne ustanove u kojoj je od početka radilo nestručno osoblje, službenici su se mijenjali i različito obrađivali knjižničnu građu što je kasnije predstavljalo poteškoće u radu.
Tijekom vremena mijenjala je današnja knjižnica status, mjesto i naziv, oblike i načela svoje djelatnosti, kao i osoblje uvijek u duhu svoga vremena.
Godine 1991. knjižnica se izborila za svoju samostalnost izdvojivši se iz Centra za informiranje i kulturu Glas Našice u čijem je sastavu bila od davnih 60-tih godina, te je nosila naziv Hrvatska narodna knjižnica i čitaonica Našice. 2022. godine knjižnica mjenja svoj naziv u Gradska knjižnica Našice.
Gradska knjižnica Našice svojim već provjerenim uslugama i ponudom novih usluga odgovara na informacijske, obrazovne, kulturne, društvene i rekreacijske potrebe svojih korisnika, potencijalnih korisnika i posjetitelja mrežnih stranica knjižnice, svih građana grada Našica i okolice, bez obzira na njihovu dob, spol, profesiju, društveni i drugi status s ciljem podupiranja njihova osobnog i profesionalnog razvoja, a sve to u premalom prostoru od 208 m2 u dvorcu Pejačević.
Glavna su načela njezina rada otvorenost i demokratičnost, uslužnost i stručnost. Svojim uslugama i fondom zadovoljava potrebe oko 18000 stanovnika grada i okolnih mjesta, od kojih je 4000 registriranih korisnika i oko 2500 aktivnih. Njima na raspolaganju stoji oko 57000 jedinica knjižne građe, 700 jedinca AV građe, te 31 naslov periodične građe. U ovaj fond ulazi i Zavičajna zbirka sa oko 400-tinjak naslova, oko 170 knjiga o Domovinskom ratu, zbirka rijetke i stare građe koja je još u obradi i ne zna se točan broj, oko 300 naslova u Knjižnom kutku Opće županijske bolnice kao i 4000 svezaka koju posjeduje Središnja knjižnica Slovaka koja djeluje od 1998. pri Hrvatskoj knjižnici. Spomenutu građu nabavlja, stručno obrađuje i daje na korištenje svojim korisnicima stručno osposobljeno osoblje, točnije četiri stručna djelatnika i ravnateljica te jedna djelatnica koja obavlja pomoćno-tehničke poslove. Sva građa je obrađena i smještena prema UDK sustavu u nekoliko odjela: Dječji odjel, Odjel književnosti, Studijski odjel, Odjel referentne građe sa Zavičajnim zbirkom, Multimedijski odjel s čitaonicom, Makedonski knjižni kutak zbirka i Knjižni kutak u Općoj županijskoj bolnici Našice.
Zahvaljujući razvoju moderne informacijsko-komunikacijske tehnologije, od 1995. godine knjižnica je uključena u knjižnični sustav Crolist čiji moduli stručnom osoblju knjižnice omogućuju efikasnu obradu i pohranu podataka i građe, a svojim korisnicima omogućuje mrežno, brzo i efikasno pretraživanje našeg kataloga kao i automatsku posudbu građe. Treba naglasiti da unatoč nedostatku prostora i uvijek nedostatnih materijalnih sredstava Knjižnica posjeduje trenutačno 7 računala, 4 štampača, skener, fotokopirni stroj, LCD TV prijemnik i glazbenu liniju koji stoje na raspolaganju i osoblju i korisnicima.
U skladu s osnovnim ciljevima i zadacima knjižnice, djelatnice svakodnevno osim manipulativnih poslova oko obrade i posudbe građe pružaju i stručno-referalne usluge pomažući svojim korisnicima u rješavanju njihovih obrazovnih potreba upućujući ih na korištenje rječnika, enciklopedija, priručnika, pretragu interneta i sl.
Knjižnica i njeni djelatnici aktivno su uključene u društveni život svoje lokalne zajednice različitim promotivnim i kulturnim aktivnostima, posebno u popularizaciji čitanja, korištenja knjižničnih resursa, te razvijanju navika čitanja kod djece i odraslih. Knjižnica često organizira književne susrete, promocije, predavanja, izložbe, kreativne radionice za djecu i odrasle, projekcije filmova i druge kulturne sadržaje u suradnji s drugim kulturnim ustanovama, udrugama i pojedincima. Posebno bogat program ima svake godine za obilježavanje Dana Grada Našica i Mjeseca hrvatske knjige ali i drugih značajnih datuma kroz godinu.
Uz uobičajene knjižnične usluge koje svakodnevno pruža svojim korisnicima osoblje knjižnice, sve informacije o radu, novostima, zanimljivostima i uslugama kao i pretragu kataloga korisnici mogu dobiti i putem mrežnih stranica knjižnice. Od 2009. godine knjižnica u suradnji s Radiom Našice pruža informativne minute o čitanju, knjigama i kulturnim događanjima iz naše Knjižnice emitiranjem priloga Čudesni svijet knjige u kulturno-mozaičkoj emisiji Mozaik. Prilog se emitira svakog petka donoseći osvrte i najave raznih akcija i aktivnosti Knjižnice, top listu najčitanijih naslova, preporuke za čitanje, servisne informacije kao i nagradnu igru koja djeluje poticajno na sadašnje i potencijalne korisnike.
Također, knjižnica ima i svoju vlastitu izdavačku djelatnost kojom pokušava obogatiti zavičajnu zbirku vrijednim književnim djelima zavičajnih autora koja zasigurno imaju i svoje mjesto u hrvatskoj književnoj povijesti.
2020. godine Gradska knjižnica Našice privremeno zatvara svoja vrata zbog preseljenja na privremenu lokaciju, na Trg Isidora Kršnjavoga, gdje će biti smještena naredne 3 godine. 2023. godine knjižnica ponovo privremeno zatvara svoj vrata zbog preseljenja u vilu Gröeger koja postaje novi, trajni, dom Gradske knjižnice Našice. U veljači 2024. godine knjižnica otvara svoja vrata u novom prostoru koji se prostire na 1100 kvadrata. Novim prostorom knjižnica dobiva mogućnost za daljnji rast i napredak te obogaćivanje kulturnu scenu Grada Našica.
Knjižnica u dvorcu obitelji Pejačević
Povijest Vile Gröger
Josip Lončar
Vilu Gröger u Našicama podigli su članovi obitelji Gröger 30-ih godina prošlog stoljeća. To su bili Franz i Otto Gröger, upravitelji šumskog dijela veleposjeda obitelji Pejačević. U Registru kulturnih dobara Republike Hrvatske Ministarstva kulture nalazi se na Listi zaštićenih kulturnih dobara kao zaštićeno kulturno dobro reg. broja Z-3786. Današnja je adresa vile Trg Isidora Kršnjavog 5. Obnova vile, koja je najvećim dijelom financirana iz fondova EU, te državnim i gradskim sredstvima, dovršena je 2023. godine.
Grögeri su bili šleski Nijemci koji su 1894. došli iz Frywaldova (Jesenik, Češka) u Našice. Radili su na veleposjedu grofova Pejačevića.
Franjo (Franz) Gröger, rođen 6. siječnja 1868. u Frywaldovu (danas Jesenik) u Češkoj, po završenom gimnazijskom obrazovanju, završio studij šumarstva 1893. u Beču na Visokoj školi za kulturu tla. Kratko je službovao u Breslavi (Wroclav), potom u Bukovini, a u studenom 1894. dolazi u Našice na veleposjed obitelji grofa Pejačevića kao šumarski asistent. Njegov dolazak donosi značajne pozitivne promjene u upravljanju i gospodarenju šumama veleposjeda Pejačević. Nakon utvrđivanja trenutnog stanja šuma, uz pomoć svojih suradnika radi izmjeru, omeđivanje, kartiranje i procjenjivanje posjeda. Gospodarska osnova za sve planinske šume koju je izradio, dovršena i odobrena već 1899. godine smatra se uzornom. Od statusa šumarskog asistenta, Franjo Gröger svojim je uspješnim i predanim radom stekao status šumarskog upravitelja, te šumarskog savjetnika i stekao ugled jednog od najboljih stručnjaka za šumarstvo u našim krajevima. Osim doprinosa u izradi Gospodarske osnove, zapažen je bio njegov rad odnosno uvođenje novih metoda uzgoja šuma. To je bila tzv. miješana sadnja (sadnja hrasta u bukovim šumama, bukvi u hrastovim, te crnogorice u obje vrste šuma). Upravljajući šumama, dao je velik doprinos izgradnji uskotračne željezničke mreže na posjedu, što je rezultiralo poboljšanjem prodaje drveta, a time i povećanjem ukupnih prihoda. Zaslužan je za provedbu nekoliko projekata odvodnjavanja slivnog područja Karašica-Vučica.
Uspješno se uklopio u našičku sredinu, ovladao dobro hrvatskim jezikom i smatrao Hrvatsku svojom domovinom. Osim toga, kao čovjek široke opće kulture i obrazovanja, sudjelovao je u radu i obnašao razne dužnosti u brojnim našičkim društvima: Hrvatski sokol, Dobrovoljno vatrogasno društvo, Hrvatska čitaonica (predsjednik), Obrtničko društvo, Našička štedionica d.d. (predsjednik). Obnašao je dužnost predsjednika Društva gospodarskih i šumarskih činovnika Kraljevine SHS u Osijeku, predsjednika Zadruge za regulaciju Karašice i Vučice s pritokama u Donjem Miholjcu, te ravnatelja poduzeća Krndija- gospodarska i šumska industrija d. d. u Zagrebu. Ovo je poduzeće bilo osnovano kapitalom obitelji Pejačević nakon Prvog svjetskog rata, a njegova se Uprava gospodarstva i šumarstva nalazila u Našicama.
U braku sa suprugom Emom (rođ. Heide) Franjo je imao dva sina: Franju i Otta, te kći Emu. Franjo Gröger umro je u Našicama 21. travnja 1927. godine.
Otto Gröger je dovršio izgradnju vile Gröger. Upravljao je velikim obiteljskim šumskim posjedom Crna Klada kraj Granica, a sjećanje na obitelj Gröger sačuvano je i u nazivu izletišta Emino vrelo po Emi Gröger (majci). Živio je u Našicama s bratom u vili, a na svom posjedu Crna Klada imao je 600 hektara šume i kuću u kojoj je rado boravio. Područjem između njegovog posjeda i posjeda stanovnika Crne Klade zvanom Grögerov jarak prolazila je uskotračna šumska pruga. Za svoje je radnike u naselju izgradio objekte za stanovanje i rad (lugarnicu).
Vila Gröger prema stilu gradnje svrstava se u tzv. heimatstil (Heimatschutzstil). Taj se tradicijski stil koristio u arhitekturi u prvoj polovici 20. stoljeća u zemljama bivše Austro-Ugarske Monarhije i zemljama alpskog područja. Stil obilježava visoki strmi krov i kanatna konstrukcija. To je zidna konstrukcija koju čini istaknut kostur od drvenih greda, između kojih se nalaze ispune od žbuke ili cigle. Prozori različitog oblika nepravilno su smješteni na pročeljima. Zgrada je orijentirana u smjeru sjever-jug. Ima tri erkera (izbočena i povišena prigradnja na pročelju ovalnog oblika; zatvoreni balkon), dva obla na južnom pročelju s po tri prozora i jedan višekutni na sjevernom s četiri prozora. Zgrada ima četiri etaže – podrum, prizemlje, kat i potkrovlje. Temelj i podrum su kameni, a ostatak zgrade od cigle. Prizemlje je imalo dvije uloge. Prvu za poslovne, a drugu za stambene svrhe. O tome svjedoče dva ulaza, od kojih je jedan na sjevernoj i drugi na zapadnoj strani. Onaj na sjevernoj strani nije se bitnije mijenjao, dok je ulaz na zapadnoj strani doživio tijekom vremena više promjena. Zapadni ulaz izvorno je bio trijem sa šest stupova koji su kasnije bili zazidani. Danas su vidljiva četiri stupa, a trijem je zatvoren staklenim plohama.
Nakon Drugog svjetskog rata komunistički je režim proveo konfiskaciju, pa je tako obitelj Gröger ostala bez cjelokupne imovine. Otto Gröger je osuđen i zatvoren zbog navodne nesuradnje s novim vlastima, ali je zbog svoje stručnosti pušten i uključen u obnovu i izgradnju zemlje. Po završetku radnih akcija emigrirao je u Njemačku.
Grögerova je vila imala od završetka Drugog svjetskog rata sve do danas brojne i raznovrsne namjene. U vili su tijekom vremena bili smješteni razni korisnici, među ostalima sljedeći:
– Kotarski komitet Komunističke partije Našice, kasnije Kotarski komitet Saveza komunista Hrvatske (SKH) Našice
– Općinski komitet Saveza komunista Hrvatske (SKH) Našice
– Mjesni komitet Komunističke partije Hrvatske (SKH) Našice
– Kotarski odbor Narodne fronte Hrvatske Našice, kasnije Kotarski odbor Socijalističkog saveza radnog naroda (SSRN) Hrvatske Našice
– Općinski komitet Socijalističkog saveza radnog naroda (SSRN) Hrvatske Našice
– Općinski komitet Socijalističke omladine Hrvatske ( SOH) Našice
– Općinski odbor Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR-a) Hrvatske Našice
– Kotarski odbor Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR-a) Našice
– Koordinacijski odbor Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata (SUBNOR-a) za podignuće i zaštitu spomenika Narodnooslobodilačke borbe (NOB-e) u Slavoniji Našice
– Kotarski odbor Saveza ratnih vojnih invalida Našice
– Općinski odbor Saveza ratnih vojnih invalida Našice
– Kotarski odbor Udruženja rezervnih oficira i podoficira Jugoslavije Našice
– Općinsko vijeće Saveza sindikata Hrvatske Našice
– Kotarsko vijeće Saveza sindikata Hrvatske Našice
– Savez lovačkih društava Kotara Našice
– Samoupravna zajednica za fizičku kulturu, odmor i rekreaciju Našice
– Ugostiteljska komora Našice
– Trgovačko-ugostiteljska komora Našice
– Zanatsko-komunalna komora za Kotar Našice
– Udruženje trgovaca Našice
– Udruženje zanatlija Našice
– Turistički savez Kotara Našice
– Opća poljoprivredna zadruga Kotarskog saveza Našice
– Zapovjedništvo Teritorijalne obrane, Narodne zaštite, Civilne zaštite
– Zapovjedništvo Zbora narodne garde (ZNG-a)
– Općinski sekretarijat za narodnu obranu Općine Našice
– Političke stranke: Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Socijaldemokratska partija (SDP), Hrvatska socijalno-liberalna stranka (HSLS), Hrvatska narodna stranka (HNS), Hrvatska seljačka stranka (HSS), Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena (SKH-SDP), Hrvatski demokratski savez Slavonije i Baranje (HDSSB), Srpska demokratska stranka (SDS)
– Osnovna škola „17. travnja“ Našice, kasnije Osnovna škola Dore Pejačević Našice
– Radio Našice
– „RIMA“, Udruga stvaratelja u kulturi Našice
– itd.
Od prosinca 2024. godine, nakon obnove, smjestila se u vilu Gradska knjižnica Našice (ranije – Hrvatska knjižnica i čitaonica Našice).
Izvori:
Vila Gröger, Registar kulturnih dobara Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske: https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-3786
Damjanović, Marta. Arhitektura i urbanizam Našica u 19. i 20. stoljeću: diplomski rad. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 2022.
Kranjčev, Branko. Iščezlo naselje Crna Klada, Zavičajni muzej Našice, Našice, 2012.
Lučevnjak, Silvija. Vila Gröger u Našicama, Zavičajni muzej Našice, Našice, 2016.
„Gröger, Franjo“ Hvizdak, Sandra; Lučevnjak, Silvija. Našički zbornik 9, Renata Bošnjaković (gl. ur.), OMH Našice, 2014., str. 88.-89.
Zagorci u Granicama, Stjepan Klasić (gl. ur.), Našice, 2005.
Državni arhiv u Osijeku, Vodič kroz arhivske fondove i zbirke Državnog arhiva u Osijeku, Osijek, 2007.
Misija i poslanje
gradska knjižnica Našice narodna je knjižnica s dugom povijesti. Ona je mjesno obavijesno središte koje svojim korisnicima omogućuje neposredan pristup svim vrstama znanja i obavijesti, osigurava uvjete za učenje tijekom cijeloga života te se smatra vitalnom snagom u obrazovanju, kulturi, obavješćivanju, gajenju mira i duhovnog blagostanja.
Ona je potpora formalnom i cijeloživotnom učenju, stvara i jača čitalačke navike djece i mladih, potiče kreativnost, promiče svijest o kulturnom naslijeđu, zastupa kulturne različitosti i osigurava pristup kulturnim izvedbama svih izvođačkih umjetnosti.
Gradska knjižnica sudjeluje u izgradnji demokratskog društva jer pruža usluge kojima nastoji zadovoljiti obrazovne i informativne potrebe pojedinca te mu pružiti razonodu u slobodno vrijeme.
Poslanje Gradske knjižnice Našice temelji se na davanju već provjerenih usluga i ponudom novih usluga koje odgovaraju na informacijske, obrazovne i kulturne potrebe svih svojih korisnika – stanovnika našeg kraja bez obzira na dob, spol, mjesto stanovanja, rasnu ili nacionalnu pripadnost, vjersko ili političko opredjeljenje u različitim oblicima i s pomoću najnovijih tehnologija.
Gradska knjižnica Našice © 2024